Resursi sjevera Crne Gore, zemljište, klima, hidropotencijal, šume mogu biti osnova daljeg razvoja. Posebno je poljoprivreda, uz turizam šansa za ovaj region. U dolini Lima, voćarstvo je kao dio agrara počelo da se planski razvija između dva rata, tačnije tridesetih godina prošlog vijeka. Tako je ovaj region i u prošlosti i danas imao važno mjesto u voćarskoj proizvodnji, podsjetio je mr
Dejan Zejak, inženjer agronomije.
– Nakon Prvog i prije početka Drugog svjetskog rata se planski i stručno pristupalo razvoju voćarstva, kada je Crna Gora bila u sastavu Zetske banovine i gotovo 95 odsto stanovništva su bili „težaci”. Nakon Drugog svjetskog rata nastavilo se sa planskim razvojem, a posebnu ulogu je imala Stanica za voćarstvo u Bijelom Polju, koja je danas prerasla u primijenjeni studij kontinetalnog voćarstva Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Prva reonizacija voćarske proizvodnje u ovoj regiji je urađena između 1930. i 1935. godine, kada je Polimlje bilo u sklopu podrejona Zapadne Morave i Drine, tačnije gornjeg Podrinja. Tada su postojala tri voćna rasadnika i to u Bijelom Polju, Pljevljima i Morači. Četvrti rasadnik u začetku, lociran je u Andrijevici pred sami Drugi svjetski rat. Tadašnja Kraljevina Jugoslavija je preko njih sprovodila unaprjeđenje voćarstva. U ovim rasadnicima se po prvi put introdukuju nove i kvalitetne sorte jabuka, krušaka, šljiva i trešanja - kaže mr Zejak, koji je autor je član grupe za pripremu pregovora o pristupanju Crne Gore i EU za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja, poglavlje 11.
M.N.
Rasadnik jagodičastog voća– Danas u Polimlju, i pored bogate tradicije i odličnih uslova, možemo slobodno reći da nema planskog voćarstva. Nekadašnji rasadnik Stanice za voćarstvo površine od oko 30 hektara već tri decenije ne proizvodi sadni materijal. Zadnjih godina u Polimlju je bilo je pokušaja da se pokrene proizvodnja sadnog materijala jabuke, šljive, kruške, ali na žalost, ona danas gotovo da ne postoji osim jednog rasadnika u Bijelom Polju koji proizvodi sadnice jagodastog voća. Podizanje plantaža voća bazira se isključivo na uvezenom sadnom materijalu. Šljiva i dalje dominira u voćnjacima, a velike količine plodova kontinetalnog voća se uvoze, pa slobodno možemo reći da je naše voćarstvo u mnogo lošijoj poziciji od onog nekadašnjeg predratnog i posleratnog – kaže Zejak.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
